TOPOGRAFSKI IMENIK VARVARINSKOG KRAJA

Ovaj topografski imenik naziva mesta u varvarinskom kraju, je izvod iz Topografskog rečnika Jagodinskog okruga, koga je sačinio pukovnik Jovan Mišković, objavljen u Glasniku Srpskog učenog društva, u Beogradu 1885. godine.

Topografski nazivi su od velike koristi za istoriju jer sami pojedini nazivi nekih lokacija pokazuju da je tu bila neka starina: crkva, građevina i sl.

S druge strane, ovi nazivi nestaju sve više s mlađim naraštajem, i što se više ide u narod, njih sve manje ima. Zato je od velikog značaja njihovo sakupljanje i objavljivanje kako bi se sprečio dalji njihov nestanak i zaborav.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Bačina

• BAČINA SELO - graniči se sa severa atarom Izbeničkim i Obreškim, od istoka Bošnjanskim, Zalogojevačkim i Vratarskim od zapada Cerničkim. Sav prostor atara Bačinskog može se obići za 10 sahati. Bačina odstoji od varoši Jagodine, na južno j strani 7 sahata daljine, od sreske kancelarije Varvarina 1, od Morave 1, od Kruševca 3 sahata. Najviše svečara sv. Nikoljaca, pa onda Aranđelovaca. Krsta nose na veli Spasov dan, osem toga slave i 26 marta svake godine. U Bačini ima 3 mehane i škola.

• BAČINSKI POTOK - stiče se s leva u Kalenićku reku odma iznad manastira.

• BORAK - potok u ataru Bačinskom.

• VELIKO GALOVO - potok stiče u Đerđelinu, atar Bačinski.

• VIRINE - prostor mali, u Suvom dolu, atara Bačinskog.

• VULIN POTOK - suv je, stiče u Đerđelin, a pod sitnom gorom i utrinom, atara Bačinskog.

• GAVRANSKI POTOK - suv, pod sitnom gorom i utrinom, zapadno od sela Bačine, 20-39 plugova.

• GLAVIČICA - đulasto brdo, više sela Bačine na južnoj strani, 60-100 plugova, pod vinogradima, šljivarima i zabranima; u selu Bačini.

• GRABOVAC - brdovito mesto, veliko 200-300 plugova, pod vinogradima, šljivarima i zabranima, na jugo-istočnoj strani sela Bačine, i ima jedna česma sa vrlo jakom i lepom vodom.

• DUGAČKI POTOK - južno od sela Bačine, suvi potok koji silazi u Suvi dol.

• ĐERĐELIN - potok veliki, na južnoj strani sela Cenice, pod sitnom i odveć gustom šumom, gde ima i gradina; prostor od 500-600 pluga, zajednički je sa selom Bačinom kao opštinom.

• ZELENIK - suv potok, pod sitnom gorom i utrinom na zapadnoj strani sela Bačine, od 50- 60 llugova, i stiče u Đerđelin.

• KRIVAČA - prostor 300-400 pluga, brdno mesto, pod sitnom gorom i gušćarima, kuda se vrlo rado kriju zverovi; u ataru Bačinskom.

• MALO GALOVO - potok, teče u Đerđelin; u ataru Bačinskom.

• MILENKOV POTOK - suv u Đerđelinu, atara Bačinskog.

• NOVO BRDO - pod vinogradima, prostor od 200-300 plugova, na severnoj strani sela Bačine.

• ORNICE ili POLjCE - u Bačini.

• PADINA ŠIROKA - južno od sela Bačine, pod sitnom gorom i utrinom.

• PESKOVITA POLjANA - prostor od 200-300 plugova, na uzvišici, brdo na jugo-zapadnoj strani sela Bačine, pod utrinom.

• POLjNjAČE - njive na istočnoj strani sela Bačine, sve pod rodnom zemljom, prostor 400-500 plugova.

• POLjCE ili ORNICE, ili NOVO POLjE - zemlja rodna, od 3-400 pluga, više sela Bačine.

• PRVENAC - potok suv i kosa pod sitnom gorom i utrinom, na jugoistočnoj strani sela Bačine, prostor od 50-60 pluga.

• PRVENAC - potok suv, pod sitnom gorom i utrinom, na severnoj strani sela Bačine, prostor od 20-30 pluga.

• RANIN POTOK - u ataru Bačinskom, i vodi u Đerđelin.

• STARO BRDO VINOGRADA - na severno- istočnoj strani sela Bačine, prostor od 2-300 plugova zemlje, pod vinogradima i parlozima.

• STEVIN POTOK - suv i stiče u Đerđelin, atar je Bačinski.

• STRAŽILOVAC - suv potok, pod sitnom gorom i utrinom i stiče u Đerđelin, atara Bačinskog.

• ĆATINA LIVADA - prostor 2-300 plugova, rodne zemlje, njive i livade, na jugo-istočnoj strani sela Bačine.

• CEROVITI POTOK - taj je suv bez vode potok, pod sitnom gorom, utrinom i njivama, u ataru Bačinskom.

• CIGANSKI POTOK - u ataru sela Bačine.

• ŠIROKI POTOK - suv je i postoji na južnoj strani sela Bačine.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Bošnjane

• BOŠNjANI - selo, graniči se : od istoka rekom Moravom, sa zapada Vratarskim, severa Bačinskim, i juga Šanačkim atarom, i može se obići za 2-3 sahata. Najviše svečara Jovanjaca. Krsta nose na mali Spasov dan.

• BOŠNjANSKA REKA - Glava joj je Zalogovačka reka, u koju upada s leva Velika Kovčežina. U selu Vratarima, sastaje se sa Padeškom rekom (Suvodolska), a niže prima s leva potoke: Malu Kovčežinu i Brestarac, protiče kroz selo Bošnjane, po kome se zove, seče kruševački nasip, i utiče u levu obalu Zapadne Morave.

• BRESTARAC - potok i prostor od 80-100 plugova, na severnoj strani Bošnjana, pod rodnom zemljom; na međi sela Maskara.

• BUKOVIK - potok, sa slabom vodom, pod sitnom gorom i rodnom zemljom, prostor od 20-30 pluga; atar Vratarski i Bošnjanski.

• BUNARAC - suv potok na zapadnoj strani sela, pod utrinom i zabranima, koji stiče usred sela u reku; atar sela Bošnjana.

• GRČKI POTOK - suv je na južnoj strani sela Bošnjana, pod sitnom gorom i utinom, prostor mali; na ovom potoku ima kamena zidana ćuprija. Seče Kruševački nasip i utiče u levu obalu Zapadne Morave. Ovaj potok zove se još i Diboki.

• DUBOKI POTOK - suv pod utrinom na južnoj strani Bošnjana.

• KOVČEŽINA - prostor od 50-60 pluga pod sitnom gorom i utrinom, na severnoj strani atara Bošnjanskog.

• KUSI POTOK - suv je, na južnoj strani sela Bošnjana, od 20-30 pluga, gde ima njiva, livada i votnjaka.

• STARO BOŠNjANE - gdi je staro selo bilo, na severno-zapadnoj strani u ključu, prostor od 20-30 lugova; atar Bošnjanski.

• TRGOVAČKO POLjE - zove se prostor od 40-50 pluga, na severnoj strani sela Šanca, pod rodnom zemljom. Ovo je polje pola Šanačko a pola Bošnjansko.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Varvarin

• VARVARIN - selo, graniči se: od severa atarom Katunskim, južno Maskarskim, istočno Moravom, sa zapada Bačinski, a od česti i Bošnjanskim. Sav prostor se može obići za 2,5 sahata. U Varvarinu ima crkva zvana"crkva bela", sreska kancelarija, mehana, gdi se i vašar drži. Najviše svečara Nikoljaca, pa Aranđelovaca. Krsta nose u subotu u oči poklada cetrovi. Svetkuju Ekaterinu uz božićni post radi zdravlja, i 2 maja poljubraniju, radi vinograda. Varvarin dobio je ime otuda: kad su Turci pod Musom razorili Stalać 1413 godine i vojvoda Todor od Stalaća poginuo, tada je žena Todorova od žalosti skočila u Moravu s kule i udavila se. Turci je tada iz vode mrtvu izvade, pored vatre zagreju i nad njom su u sadanjem varvarinu skotske strasti zadovoljavali "varvarski", otkuda i mestu ime "varvarin" ostane.

• VIRINA - mesto se zove zato, što po niskom položaju i ravnici Moravskoj, čim reka Morava malo pridođe, izliva se; na južno istočnoj strani hatara Varvarinskog, a zemlja se obrađuje.

• DAKIĆEV POTOK - pod mladom žirorodnom gorom na zapadnoj strani sela Varvarina, od 15-20 pluga.

• ZBEGOVIŠTE - Zove se prostor na zapadnoj strani sela, pod utrinom i žirorodnim zabranima, 20-30 plugova, atara Varvarinskog.

• KONjUAR - jaruga (i polje), dolazi iz brda Tovarnjače, seče Kruševački nasip, i zabada u levu obalu Zapadne Morave, baš iznad njenog sastava s južnom Moravom. U ovoj jaruzi postrojena je bila ruska kara za vreme boja s Turcima na Varvarinu, 6 septembra 1807 g. Leži između Varvarina i Maskara.

• NEREZINA - zove se brdo pod vinogradima, na zapadnoj strani sela Varvarina, 100-150 plugova.

• SASTAVCI - mesto na južnoj strani sela od 75 pluga zemlje, bez vrbaka, koga ima oko 50 pluga. Sav ovaj prostor ostao je s one strane Morave od one velike poplave 1864. godine tako, da se zato i zovu sastavci, jer se kod njih sastavljaju dve Morave, niže Stalaća; atara Varvarinskog.

• SELIŠTE - na južno-istočnoj strani, gde je staro selo Varvarin bilo, pod zgradama od 50 plugova zemlje; atar sela Varvarin. Na međi sela Maskara.

• ŠIŠIN SPRUD - na istočnoj strani sela Varvarina, zove se za to, što je Morava predvojena i mesto od 50 plugova rodne zemlje ostavila.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Gornji Katun

• VELIKI KLjUČ - ravnica prekrasna i plodna pored Morave, na istočnoj strani sela, prostor 300-400 plugova: atar Katunski.

• VRANjKOVO - prostor ravan u ključu, na zapadnoj strani sela, pod rodnom zemljom, 100-120 pluga, atara Katunskog.

• DONjI KLjUČ - prostor na istočnoj strani preko Morave do Koševačkog ključa, pod rodnom zemljom, od 100 do 150 plugova. Ovaj je ključ ostavila reka Morava sa one strane, prosekavši ga pre 60-70 godina tako, da je napravila ostrvo, jer sa obe strane deli se Morava i teče: u ataru Katunskom.

• KATUN - selo, graniči se: od istoka Moravom, zapada atarom Bačinskim, severa Obrežskim, juga Moravom i atarom Varvarinskim. Sav prostor može se bići za 2-3 sahata. Najviše svečara Nikoljaca, pa onda Đurđevaca. Krsta nose u ponedeljak po sv. Trojici. Slava seoska sv. Toma proletnji za vinograde, a za zdravlje goveda svakog četvrtka pred Đurđev dan.

• NOVINE - čitav ključ pod rodnom zemljom na zapadnoj strani sela, kuda vodi nasip, ravan i sav pod rodnom zemljom 200-300 plugova. Ovo je jegra celoga Temnića; atar Katunski.

• OBRONIJA - ravno mesto u ključu Morave, na severnoj strani sela Katuna, prostor 100-150 pluga, sav pod rodnom zemljom.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Gornji Krčin

• GORNjI KRČIN - selo, graniči se: od severa atarom Belušićskim, istoka Toljevačkim, od juga D. Krčinskim, a zapada Oparićski. Sav prostor ovog sela može se obići za jedan sahat. Najviše svečara Lazarevaca, pa onda Nikoljaca. Krsta nose u belu subotu po sv. Trojicama.

• STANKAĆ - potok u kome uvek ima po malko vode, leži na severnoj strani G. Krčina.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Donji Krčin

• AJDUČKI IZVOR - lepa pijaća voda, na južnoj strani atara Krčina.

• GORICA - dubrava ili kosa na zapadnoj strani sela pod sitnom no žirorodnom gorom, prostor od 50-60 plugova; atar sela D. Krčina i Male Kruševice.

• DONjI KRČIN - selo graniči se: sa severa atarom Toljevačkim, juga Karanovačkim, istoka Toljevačkim, a zapada Oparićskim. Sav prostor se može obići za 2 sahata. Najviše svečara Nikoljaca. Krsta nose po sv. Trojicama. Druge slave nema.

• ĐAVOLSKI POTOK - utiče s leva u Kalenićsku reku na ataru sela Krčina.

• KAZANSKI POTOK - suv je i leži na severnopj strani sela D. Krčin, pod utrinom.

• CRKVENAC - stare opadine od negdašnje crkve, gdi seljani okolni dolaze, kad su slabi; na severnoj strani sela Krčina.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zalogovac

• ŽITNA RUPA - kosa na severo-zapadnoj strani sela, prostor od 15-20 pluga, sve pod njivama; hatar Zalogojevački.

• ZALOGOJEVAC -selo , graniči se: sa severa hatarom Marenovskim, od juga Vratarskim, od zapada Parcanskim i Globarskim, i može se obići za 2 sahata. Zalogojevac postoji od Jagodine 8 sahata, od Varvarina gdi je sreska kancelarija 2, od Bačine 1,5 , od Globara i Parcana 0,5, i od Padeža 1 sahat. Marenovo selo nije ništa drugo no kao jedna mahala ovog sela. Krsta nose na Vračeve po Petrovudnu. Najviše svečara slave sv. Minu, pa onda sv. Aranđela.

• ZALOGOJEVAČKA REKA - glava Bošnjanske reke; protiče kroz selo Zalogojevac, zato se tako zove.

• PLOČA - izvor, sa vrlo lepom pijaćom vodom, na južnoj strani

• sela Zalogojevca.

• SUVO DOL - ili SUODO - suv potok 200-250 plugova, prostor pod utrinom i mladom gorom, na istočnoj strani atara Zalogojevca, prolazi kroz atar Bačinski.

• SUODO - potok u selu Zalogojevcu.

• TRNOVITI LAZ - stoji na zapadnoj strani sela Zalogojevca, pod sitnom gorom i rodnom zemljom od 100 do 150 plugova.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Izbenica

• BAČEVIŠTE - dolina pod zabranom, u kojoj ima lep izvor pijaće vode; atar Izbenički.

• BUKOVICA - kosa više Devojačke stene, sa vrhom na planini Juhoru istog imena, pod šumom krupnom i žirorodnom a između Izbenice i Sekuriča. Na vrhu ovom izvire voda, koja se docnije zove"Izbenica".

• BUKOR - izvor, glava Izbeničke reke.

• VELIKI SMRDAN - potok sa izvorom, na severnoj strani sela Izbenice, pod zabranom i sitnom gorom.

• VELIKO BOGDANČE - ćula ili čukara šućurasta, pre pod gorom, a sada već ogoljena, 20- 30 plugova prostora, južno između sela Izbenice i Svojnova.

• VELIČKOVE KOZARE - suv potočnjak u ataru Izbeničkom.

• VLAŠKA KOSA - nalazi se u ataru Izbeničkom, na južnoj strani sela, pod sitnom gorom i zabranima.

• DEVOJAČKA STENA - kameniti vrh od 20 metara relativne visine iznad sela Izbenice. O imenu ovoga krša narod priča ovo: Turci jurili neku devojku, da je po svome zverskom adetu ostramote, pa kad je ova videla da ih se izbaviti ne može, skoči sa vrha ove stene u provalu, i sva se razdrobi. Imena se, na žalost, nezna ovoj čestitoj Srpkinji, inače bi se slobodno mogla zapisati pored Rajića, Sinđelića i drugih naših junaka.

• DRAGIĆEV KLIK - do Dragićevog potočka, pod sitnom gorom i utrinom, u ataru Izbeničkom.

• DRAGIĆEVO POTOČE - pod sitnom gorom, zabranima i utrinom, atar Izbenički.

• DRENjAK - dugačka kosa i pod utrinom, atar Izbenički.

• DRPINA LIVADA - nalazi se na južnoj strani sela Izbenice, mali prostor.

• DUGAČKA KOSA - pod sitnom gorom i zabranima, na severno-istočnoj strani sela Izbenice.

• DUŽARSKI POTOK - južno od sela Izbenice.

• ZELjANSKA POLjANA - prostor pod utrinom od 7 do 8 pluga na planini Juoru, na severno-istočnoj strani sela Izbenice.

• IZBENICA - selo, graniči: od severa atar Sekurički, juga Orašanski, istočno Obreški, zapadno Sekuričkim, i može se obići za 3,5 sahata. Svečara najviše sv. Nikoljaca. Krste nose u ponedeonik na sv. Trojice; Bogorodičin pokrov od starine slava.

• IZBENIČKA REKA - Glava joj je izvor Bukor, koji je pod vrhom Bukovicom. Tekući kroz selo Izbenicu primi s desna potok Suvaju, i utiče u levu obalu Kalenićske reke.

• JAGODARAC- poljana mala pod utrinom na brdu, sa malo sitne gore, na severo-istočnoj strani sela Izbenice.

• JUNEĆA DOLINA - leži na jugo-zapadnoj strani sela Izbenice, pod šumom,zabranima i utinom.

• KLOKOČEVAK - kosa na planini Juoru na severnoj strani sela Izbenice, pod krupnom bukovom gorom.

• KOBILIN KLIK - ili KOSA - greben na severnoj strani na Juoru, pod krupnom bukovom gorom; atar Izbenički.

• KORASKI KLIK - stoji do atara Izbeničkog i Bačinskog.

• KRIVINA - kosa na južnoj strani sela Izbenice, pod sitnom gorom i zabranima.

• MALI KLIK - do Malog Potočka, u ataru Izbeničkom.

• MALI SMRDAN - potok sa izvorom, na severnoj strani sela Izbenice, pod zabranima i sitnom gorom.

• MALO POTOČE - od Ostra-klika, stiče u Suvaju, atar Izbenički.

• MARKOV KLIK - stoji pod Prevojicom, atar Izbenički.

• NEDELjKOVA LIVADA - nalazi se u planini atara Izbeničkog u ogradi.

• OGORELA KOSA - na severno-zapadnoj strani sela Izbenice, pod utrinom i sitnom gorom, prostor 50 do 60 pluga.

• OKRUGLA POLjANA - u ćelijskoj kosi; atar Izbenički.

• OSREDAK - klik na sevrno-istočnoj strani sela Izbenice.

• OSTRI KLIK - postoji na severnoj strani sela Izbenice, pod Bukovicom.

• PREVOJICA - kosa, na planinu Juoru, pod krupnom žirorodnom bukovom gorom, na severnoj strani sela Izbenice.

• RANĐELOVA DOLINA - leži južno od sela Izbenice.

• SREDNjI KLIK - ili GREBEN, na severno-istočnoj strani sela Izbenice, pod sitnom gorom i zabranom.

• STANKOV KLADENAC - lep izvor u Cerovačkoj kosi, atar Izbenički.

• STARE KOZARE - u kliku Kozarskom, atara Izbeničkog.

• STEVINO KLADENČE - stoji pod Devojačkom stenom, atar Izbenički.

• SUVA DOLINA - potok po dnu Vičevišta, atar Izbenički.

• SUVAJA - suv potok, koji počinje od Zmajevice, pa se produžuje do u atar sela Izbenice, gde s desna u Izbenišku reku utiče.

• ĆELIJE - stoje na Izbeničkom potoku, na severnoj strani sela Izbeničkog, od 5-6 pluga prostor.

• CEROVITA KOSA - prostor pod krupnom bukovom gorom na planini Juoru, na severnoj strani sela Izbenice.

• CEROVITA DOLINA - prostor pod krupnom bukovom gorom na planini Juoru, na severnoj strani sela Izbenice.

• ŠIROKO POTOČE - leži odmah do Markova klika, atar Izbenički.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Karanovac

• ERSKA DOLINA - kosa od 30-40 pluga, pod rodnom zemljom i sitnom gorom, na jugo-zapadnoj strani Karanovčića.

• KARANOVČIĆ - selo, graniči se: sa severa D. Krčinskim, od juga Parcanskim i Lazarovačkim, od istoka Toljevačkim, a od zapada M. Kruševačkim. Sav prostor ovog sela može se obići za 3 do 4 sahata. Karanovičić odstoji od Jagodine južno 7 sahati, od sr. kancelarije Varvarina 4, od planine Juora 2, od. D. Krčina i M. Kruševice po 0,25, od Milutovca, Lazarovca i Parcana po 1, Toljevca 0,5 sahata. Svečara najviše Nikoljaca; Krsta nose na Beli petak po Trojicama, i sv. Agatona u jesen.

• MALA CERNICA - suv potok, koji počinje od šume Milutovačke, pa kroz Cernicu, stiče u Bačinsku reku; na jugo-zapadnoj strani Kranovčića, pod sitnom gorom i rodnom zemljom.

• MEĐICA - prostor na jednoj kosi, od 25-30 pluga, pod sitnom gorom i rodnom zemljom, atar Karanovčićski, na zapadnoj strani.

• SUBAŠINAC - lep izvor na jugo-istočnoj strani sela, livadama atara Karanovčića, od 20-30 plugova.

• CRKVENAC - potok, prostor od 20-30 pluga, pod sitnom gorom, na zapadnoj strani sela Karanovčića.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Mala Kruševica

• KLIK - kosa na južnoj strani sela, pod rodnom zemljom, od 4-5 pluga, atar sela M. Kruševica.

• LOTRE - brdovito mesto na kosi, na zapadnoj strani sela M. Kruševice, od 10-15 plugova.

• MALA KRUŠEVICA - selo, graniči se: severno atarom Krčinskim Milutovačkim i Poljanskim, istočno Karanovčićskim, zapadno Oparićskim, a južno Lazarovačkim. Sav prostor može se obići za 1,5 - 2 sahata. Krste nose na Mladence. Najviše svečara Nikoljaca. Druge slave selske nemaju.

• MEĐICA - potok sa lepim izvorom, na istočnoj strani sela, pod rodnom zemljom 5-6 pluga; atar M. Kruševica.

• PISKOVAC - nisko mesto na južnoj strani sela, od 10 do 12 pluga, sve pod livadama, atar M. Kruševice.

• ČESTA - jedna čest strane brdoravne, na južnoj strani sela M. Kruševice, pod rodnom zemljom od 8-10 plugova.

• ŠULjEVAC - suv potok na južnoj strani sela, pod rodnom zemljom 5-6 pluga; atar M. Kruševice.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Marenovo

• BELA ROVINA - suv potok, na severnoj strani sela Marenova, prostor od 10-15 pluga, pod rodnom zemljom i utrinom .

• VRH MARENOVA - kosa na severnoj strani sela pod sitnom gorom, hatara sela Marenova.

• DUBOKI POTOK - suv je i leži na severnoj strani sela Marenova prostor od 10-15 pluga pod utrinom i rodnom zemljom.

• MARENOVO SELO - selo, graniči se: s tri strane selom Zalogojevcem, a sa zapada Parcanima. Hatar mu je vrlo mali, jer se može obići za 0,75 sahata. Odstoji od Jagodine 8, a od Varvarina sr. kancelarije 2, Bačine 1,5 sahat. Marenovo selo izgleda potpuno kao jedna mala sela Zalogojevca. Najviše svečara sv. Đurđevaca.

• MARENOVO - potok suvi, više sela i ključa, na severnoj strani, utrina i rodna zemlja od 10-15 pluga, hatar Marenovski.

• ORNIČKI POTOK - suv je, na istočnoj strani sela Marenova, prostor od 10-15 pluga, pod utrinom i rodnom zemljom.

• OSOJE - čest od potoka Marenovskog, pod sitnom gorom i utrinom od 10-15 pluga, hatar Marenovski.

• PRVI POTOK - suv je, na istočnoj strani sela Marenova, pod šumom sitnom i rodnom zemljom, prostor 15-20 pluga.

• RAKIN POTOK - suv na severnoj strani atara Marenovskog, pod utrinom i rodnom zemljom, prostor od 10-15 pluga.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Maskare

• BEDEM - to su starine negdašnjeg grada u ključu, na južnoj strani sela Maskara, od 20-25 plugova. Priča se, da su Turci odatle tukli Todorovu kulu, i da je još iz vremena kneza Lazara.

• VIDRENAC - prostor od 100-120 pluga u ključu pod rodnom zemljom, atar Maskarski.

• MASKAR - selo, graniči se sa svera Varvarinskim, juga Bošnjanskim, zapada Bošnjanskim i Varvarinskim hatarom, a istoka Moravom, i može se obići za 1,5 do 2 sahata. Najviše svečara Nikoljaca. Krste nose na sv. Trojicu drugi dan. Seoska slava sv. Ana, uz božićni post, radi zdravlja, i 2 maja "Poljubranija", radi berićeta. Ovde sastaju dve Morave i tromeđa je ovde od 3 okruga: Jagodinskog, Kruševačkog i Aleksinačkog. Kada su Turci u "Varvarinu" skortske strasti nad mrtvim telom žene Tordora od Stalaća zadovoljavali, i kad je starešina njihov za to varvarstvo saznao, rekao je: "to je Maskara" (sramota) i otuda ime ovome selu.

• NOVE LEDINE - rodna zemlja do "Starih ledina"; u selu Maskaru.

• STARE LEDINE - oba prostora pod rodnom zemljom, na severnoj strani sela Maskara, od 150-200 plugova.

• STARČEVO SENO - zove se mali prostor pod rodnom zemljom, na zapadnoj strani sela Maskara. Ime ovom mestu još od pamtiveka stoji.

• TRNjICA - severno od sela Maskara pod rodnom zemljom, od 50-60 pluga.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Obrež

• BABIN DOL - zove se polovina jednoga ključa u moravskoj ravnici, pod rodnom zemljom, na istočnoj strani sela Obreža.

• BUNjIŠTA - zove se prostor na južnoj strani sela u ključu, pod rodnom zemljom 100-120 pluga. Ovo se mesto zove tako, što se vrlo često pri obrađivanju zemlje, nahode stvari, koje pokazuju da su neke zgrade ovde bile, a nalazi se češće i para "kostadinka" i dr; artar sela Obreža i Katuna.

• VIROVI - zove se prostor u ataru sela Obreža, na brdu pod sitnom gorom, zabranima i utinom, na zapado-severnoj strani sela, veliki 100-150 plugova; zove se tako, što ondi voda izvire, koja otiče i nigda ne presušuje.

• GORELA KOSA - brdo strmeno i kršovito od 150-200 plugova zemlje, pod žirorodnom gorom i utrinom, na zapadnoj strani sela Obreža. U ovoj kosi ima i Kačarski klik ili Kačarska kosa.

• GORNjI VRDONOVAC - kosa pod sitnom gorom, zabranima, utrinom i rodnom zemljom od 100-120 pluga, na južnoj strani Obreža.

• DINKOV GAJ - zove se lepa ravnica na zapadoj strani sela Obreža, u ključu od 150-200 pluga pod rodnom zemljom.

• DONjI VRDONOVAC - prostor u ključu od 80-100 pluga, ravnica, u ataru sela Obreža, na južnoj strani.

• ZMAJEVICA - Jedan vrh od najviših vrhova Juora, kameniti prostor pod žirorodnom bukvom. Leži između Bukovice i Javorovice. Pod vrhom Zmajevicom je, na zapadnoj strani izvor istog imena. Zmajevica je na Juoru, prostor od 200-300 plugova zemlje, koja pripada Obrežu, Svojnovu i Sekuriču.

• KAČARSKI KLIK ili KAČARSKA KOSA - u ataru sela Obreža.

• KOPANI PUT ili PROKOP - zove se mesto na drumu idućem iz Jagodine u Kruševac, gdi je put prokopan oko 2-3 fata u brdo, prostor 120-150 pluga; na severnoj strani sela u Ključu, atara Obrežkog.

• MOSTINA - prostor u ključu od 100-150 plugova, pod rodnom zemljom na severnoj strani, dolina Moravska; atar sela Obreža.

• OBREŽ - selo, graniči ga: od severa atar Svojilovački, južno Katunski, Izbenički i Bačinski, istočno Morava, zapadno Sekurički hatar. Sav prostor ovoga atara može se obići za jedan dan. Najviše svečara Aranđelovaca pa onda Nikoljaca. Krsta nose na mali Spasov dan. Osim toga slave i 9-ti tornik, računajući od Božića, radi zdravlja ljudi, i sv. Savu grčkog, koji zimi uoči Nikoljdana pada; vel. Spasov dan radi vinograda, i to u jednom brdu, u velikom brdu Markov dan, a u trećem brdu sv. Vrače po Petrovdnu. Obrež je dobio ime što je na "Obrežju" Morave.

• PRESLIŽA - dolina između male i velike Čukare, pod krupnom gorom, na južnoj strani sela Obreža.

• PROKOP - njive u selu Obrežu.

• SELIŠTE - zove se prostor u ključu pored Morave, gdi je u stara vremena selo Obrež bilo, na istočnoj strani atara Obreža, od 200-250 pluga svo pod rodnom zemljom.

• STUPIĆEVI SVINjCI - zove se druga polovina Moravskog ključa, na istočnoj strani atara sela Obreža, koji sa onim Babin-do, sastavljaju jedan ključ od 400-500 plugova prostora.

• UGARI - zove se prekrasna ravan pod rodnom zemljom od 150-200 pluga u ključu, na zapadnoj strani sela Obreža.

• ČETIRI STUPA - planina pod krupnom žirorodnom gorom više sv. Nikole; to je čest od Juora 150 do 200 pluga veliki, gdi i krša ima; atar sela Obreža.

• ŠIBOVITI KLIK ili ŠIBOVITA KOSA - ispod Zmajevice, na zapadnoj strani sela Obreža k Juoru, pod žirorodnom gorom, kršom i strmeni od 100 do 120 plugova.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Orašje

• AMBARIŠTE - potok sa izvorom, pod sitnom gorom, na severnoj strani sela Orašja.

• BELjAKOVAC - potok, sa lepim izvorom, pod sitnom gorom, na severnoj strani atara Oraškog.

• VELIKA BARA - koja nikad ne presušuje, i koja leži na zapadnoj strani atara sela Orašja.

• VELIKA ČUKARA - brdo na zapadnoj strani sela Orašje.

• GOLO BRDO - postoji na južnoj strani sela Orašja.

• GRADIŠTE - više Devojačke stene na vrhu čukare, neke razvaline staroga grada; atar Oraški i Pajkovački.

• DUBOKI POTOK - suv je pod gorom, na južnoj strani Orašja.

• ZLATOJKIN POTOK - u kome uvek vode ima, na severnoj strani sela Orašja.

• JAZBOVAČKI POTOK - suv je i pod sitnom gorom; postoji na južnoj strani sela Orašja.

• JAZVINSKI POTOK - s vrlo lepim izvorom pijaće vode, atara Oraškog.

• JANKOV GROB - šuma Izbenička i Oraška, na severu atara Oraškog.

• JELIČIN POTOK - sa izvorom i pod sitnom gorom, na južnoj strani sela Orašja.

• KLENjAK - zabran pod sitnom gorom, na severnoj strani sela Orašja.

• MAGAREĆI POTOK - suv je i pod sitnom gorom, na severnoj strani atara Oraškog.

• MALA ČUKARA - na južnoj strani pod sitnom gorom, atar Oraški.

• MININA KOSA - leži na zapadnoj strani sela Orašja, pod krupnom i žirorodnom gorom.

• MISKOROVAC - suv potok, i više njega kosa, pod sitnom gotrom i utrinom, na severnoj strani sela Orašja.

• MISKOROVAC - kosa u vrhu potoka istog imena, u ataru sela Orašja.

• MLADENOV PESAK - jedna njiva, na kosi u planini od 2-3 pluga, na severnoj strani atara Oraškog.

• NEDELjKOV POTOK - suv je, na severnoj strani atara Oraškog.

• ORAŠJE - selo graniči se sa severa atarom Sekuričkim i Izbeničkim, juga Cerničkim, istočno Cerničkim, a zapadno Toljevačkim i Pajkovačkim. Sav prostor se može obići za 3-4 sahata. Najviče svečara Nikoljaca. Krsta nose prvi dan sv. Trojica i na Tomin dan po Uskrsu.

• PARLOZI - poljana u planini pod utrinom; atar Oraški.

• POPOVA TRŠEVINA - poljana, na zapadnoj strani sela pod utrinom, atar Oraški.

• POPOV GAJ - zabran u ključu pod sitnom gorom i rodnom zemljom; na istočnoj strani atara Oraškog.

• RANĐELOV POTOK - sa izvorom, pod sitnom gorom, na zapadnoj strani srela Orašja.

• ČUKARA - golo brdo na južnoj strani atara Oraškog.

• ŠIBOVITI POTOK - u kome ima vode, pod sitnom gorom, na južnoj strani sela Orašja.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pajkovac

• BELUŠIĆSKA KOSA - zove se prostor pod gorom na zapadnoj strani sela Pajkovaca od 30-40 pluga.

• VODICA - izvor u potoku starom Pajkovcu; atar sela Pajkovca.

• VUČAK - suv potok pod krupnom i žirorodnom gorom, mali prostor, leži na severnoj strani sela Pajkovca.

• DRENSKA KOSA - zove se mesto pod Gradištem, atar Pajkovački.

• PAJKOVAC- selo, graniči se sa severa atarom Sekuričkim, juga Toljevačkim, istoka Orašanskim, a zapada Belušićskim. Sav prostor može se obići za 3-4 sahata. Najviše svečara Nikoljavca. Krsta nose u beli četvrtak po sv. Trojicama; druge selske slave nema.

• Pajkovac odstoji od Jagodine južno 7 sahati.

• PAJKOVAC STARI - zove se jedna kosa na severnoj strani sela i atara Pajkovca, pod sitnom gorom, rodnom zemljom i utrinom od 200-300 pluga.

• PAJKOVAČKA REKA - zove se po selu Pajkovcu, kroz koje protiče; i utiče u levu obalu Kalenićske reke.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Parcane

• ALOVIT POTOK - u kom ima pomalo vode, leži baš ispod Svatovskog groblja, na severo-zapadnoj strani sela Parcana; prostor mali i pod rodnom zemljom i sitnom gorom.

• GORNjA VODA - izvor i lepa pijaća voda, na severozapadnoj strani sela blizu Pogledskog druma, na šumi Parcanskoj.

• GROBLjANCI - u Smrdanu na jednoj Čukari, staro groblje, za koje se drži da je još od Rimljana; atar Parcanski.

• GROBSKI POTOK - suv je leži na istočnoj strani Parcana, pod sitnom gorom i alijom.

• DUBOVAC - lep izvor, na jugo-istočnoj strani sela Parcana, u ključu.

• IZERSKI POTOK - u kome ima po malo vode, mali prostor, pod rodnom zemljom, na severno-istočnoj strani atara Parcane.

• KUMALUČKI ili DUBOKI POTOK - u kome ima lepa voda pijaća; mali prostor, na južnoj strani atara Parcanskog, pod utrinom.

• KUSI POTOK - suv je, na severnoj strani atara Parcanskog, pod sitnom gorom.

• LUKIN POTOK - u kome ima vode pod sitnom gorom, na zapadnoj strani sela Parcana.

• NAČUZOV POTOK - suv je, na severnoj strani sela Parcana, pod sitnom gorom sa malo alije (čistine) prostor mali.

• PARCANI - selo graniči ga od severa atar Toljevački i Karanovački, juga Globarski, istoka Marenovački, a od zapada Kamenarski. Prostor sav ovog sela može se obići za 3 sahata. Najviše svečara ima sv. Đurđevaca i Alimpijevaca. Krsta nose drugi dan Vaskrsa, a seoska slava car Konstantin i Jelena, zbog vinograda.

• SVATOVSKO GROBLjE - na jednoj kosi pored puta i šume, na međi sela sela Parcana, Konjuha i Ljubave. Zove se i ovim imenom zato, što je ondi do skoro imalo mlogo grobova pa je to povađeno. Pripovedaju, da se dvoji svatova tu sreli, pa se posvadili i izginuli.

• SLEPČEV GROB - stoji baš pored puta, na severnoj strani atara Parcanskog.

• SMRDAN - potok, u kome ima vode, sa urvinom, na zapadnoj strani atara sela Parcana, najviše pod rodnom zemljom.

• STEVIN POTOK - suv je, leži na severo-istočnoj strani sela Parcana, pod žiroronom gorom.

• STUDENA - vrlo lep izvor na jugo-istočnoj strani sela, u ključu; atar Parcanski.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Toljevac

• VRTRENjA - potok u strani, pod utrinom, na istočnoj strani sela Toljevca.

• JARUGA - suv potok, na severnoj strani sela Toljevca, pod utrinom i sitnom gorom.

• KAZANSKI POTOK - na istočnoj strani sela Toljevca i silazi u Cernicu.

• LAZIN POTOK - suv je, utrina, na istočnoj strani sela Toljevca.

• LjOJSKI POTOK - suv je i leži na istočnoj strani sela Toljevca, pod utrinom i sitnom gorom.

• MARINKOVAC - suv potok na južnoj strani sela Toljevca, tučio u Marenovački hatar, sitna gora, utrina i rodna zemlja.

• NAGUZOV POTOK - suv je, vodi pravo u Cernički potok; na južnoj strani sela Toljevca.

• ORNIČKI POTOK - suv je, na južnoj strani sela Toljevca.

• PAVLOV POTOK - suv je i leži na istočnoj strani sela Toljevca, pod utrinom i sitnom gorom.

• PAJIN POTOK - suv i pod utrinom, na istočnoj strani sela Toljevca.

• PLOČKI POTOK - suv, silazi u Cernički potok, atar Toljevački.

• PRUGOJEVAC - suv potok na severnoj strani sela Toljevca, pod sitnom i krupnom žirorodnom gorom.

• RAVNICE-KLjUČ - na na južnoj strani sela, prostor 60- 80 plugova, hatar Toljevački.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Cernica

• SLEPAK - suv potok mali prostor, na zapadnoj strani sela Cernice, pod utrinom i rodnom gorom.

• STENIN POTOK - suv na severnoj strani sela, pod zabranima i utrinom, mali prostor; atar Cernički i na međi Oraškoj.

• CIGANSKI POTOK - suv je i mali, na severo-zapadnoj strani atara Cernice, pod mladom žirorodnom gorom.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

OPŠTI TOPONIMI

• ZAPADNA MORAVA - Od Šaranova potoka pa do Stalaća, gde se sa Južnom Moravom sastaje, pravi među Jagodinskom i Kruševačkom okrugu, i na tom prostoru utiču iz Jagodinskog okruga u njenu levu obalu ove vode redom, počev od Trstenika: Šaranov potok, Mala reka, Ljubostinjska reka, Bogdanjski potok, Bela voda, Medveđa, Topoljak, Kovanlučka reka, Konjuška reka Burdeljski potok, Konjak, Cerovac, Srnjanska reka, latavac, Odžinac, Kruševački potok, Štubeljski, Gaveški potok, Urvine, Nerezine, Makršanac, Ćuprijce, Kolarac, Grčki (Duboki), Bošnjanska reka, i Konjuar.

• JUOR - planina (Juvor ili Juhor). To je opšti naziv celog ovog planinskog venca, što se s juga na sever, između Glavne Morave i Lugomira pruža. Proteže se u dužinu na 20, a u debljinu (preko Vjetrnje) na 10 kilometara. Na severu njegovom podinom prolazi nasip iz Jagodine u Ćupriju; na istoku peru mu blage izdanke valovima Morava, a podinom seče Kruševački nasip; na jugu Klisurom probija Kalenićska reka; na zapadu blage kose obliva mu Lugomir. Krajnja tačka na severu mu je Gilje, a na jugu Devojačka stena. Sam planinski greben, što deli vode Moravi i Lugomiru, s juga na sever prelazi premo ovih mesta: sa Devojačke stene, iznad sela Izbenice, penje se na vrh Bukovicu, pa danjlje na Zmajevicu, Javorovinu ili Javorski klik, a s nje na najviši vrh Vjetrnju. Sa Vjetrnje slazi na Golinu, pa dalje vodi preko Dobre vode, Kučkinog rta, ili vrha Ostre Glavice, Medveđe Glavice, Vranjevca, Tupanca, pa završuje strmim jezikom Giljem, iznad raskršća nasipa Ćuprijskog, Jagodinskoh i Kruševačkog. U prisoju ovog planinskog venca - istočnoj podgorini Juora, leže dva sela, počinjući sa severa: Majur, Ostrikovac, D. Jovac G. Jovac, Dvorica, Trešnjevica, Sinjivir, Raševica, Potočac, Svojnovo, Obrež, Katun, Varvarin, Bačina, Cernica, Izbenica, Oršje i Pajkovac. Prvih sedam sela pripadaju Beličkom, a drugih 11 sela Teemnićskom srezu. Juor u užem, pravom značaju zove se planina, od Devojačke stene do Medveđe glavice, dakle od iznad Izbenice na jugu pa do iznad sela Dvorice na severu. Ceo Juor obrastao je gorom a osobito gornji deo bokova; u prisoju je većinom grm, a u osoju Bukva. Njegova apsolutna visina oko 1000 m.

• KALENIĆSKA REKA - izvire više manastira Kalenića iz planinskog venca, koji se Zagorje zove. Glava joj je Udragova voda, u koju s leva teče Kruškin potok. Do manastira prima još Jelovičku i Brezovačku reku s desna, a Bačinski potok s leve strane. Odatle dobije od manastira ime "Kalenićska reka", koje ime sve do utoka u Moravu kod Varvarina, zadržava. Tekući sve u istočnom pravcu protiče kroz i pored sela:Prevešt, Lepojevići, Oparići, Gornji i Donji Krčin, Karanovčić, Toljevac, Pajkovac, Orašje, Cernicu, Bačinu i Varvarin. Od manastira Kalenića, pa do utoka u svome toku prima sa obe obale ove vode redom: Prnjavorski, Ciganski, Krečanski, Kriveljski, Valjanički potok, Duboki do, Krstački, Jaganski, Brajin, Milošev, Starinski potok, Guševac, Kračin, Bulutovac, Maletinski, Prugojevac (Slatina), Čvoraja, Inski, Kaludra, Brestovac, Manastirinski, Studenac, Zbegovište, Ravništa, Ravnjanski, Đavolski, Pajkovački, Cernica i Izbenička reka.

• MORAVA (GLAVNA) - Od Stalaća gde se Zapadna i Južna Morava sastaju, pa do Bagrdana, Morava gradi među Jagodinskom okrugu s jedne, a Aleksinačkom i Ćuprijskom okrugu sa druge strane. Na ovom prostoru iz Jagodinskog okruga, a u levu obalu Glavne Morave utiču ove vode redom, počev od Stalaća: Kalenićka reka, Svojnovska, Potočka reka, Račevica, Trečnjevica. Sinji vir, Dvorica Vranjevac, Božinac, Majurski potok, Lugomir, Belina i Osaonica (Bagrdanska reka).